Prvi plodovi batata teži od 2 kilograma U Istri počeo uzgoj u Hrvatskoj nedovoljno iskorištenog slatkog suptropskog povrća PULA - Na polju obitelji Ban kraj pulske obilaznice u tijeku je vađenje prvog uroda batata, a rezultati su izvanredno dobri te se pronalaze i primjerci teži od 2 kg.
Batat je suptropsko povrće u nas relativno nepoznato u poljoprivrednoj proizvodnji i potrošnji u prehrani, a često se naziva “slatkim krumpirom” iako nisu iz iste porodice, ali se koriste na isti način. Okus podsjeća na kombinaciju mrkve i kestena.
Istraživanja u svijetu, gdje je batat vrlo raširen i tražen, pokazuju da je bogat mineralima, vitaminima i vlaknima, a zbog niskog glikemijskog indeksa idealan za oboljele od šećerne bolesti i sve koji teže zdravoj prehrani.
Također, upotreba batata smanjuje rizik nastanka raka debelog crijeva i usporava demenciju kod Alzheimerove bolesti. Dr. Dean Ban, trenutno zaposlen u porečkom Institutu za poljoprivredu i turizam, u istraživanjima na batatu koja se u proteklih osam godina provode u Zavodu za povrćarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta sudjeluje od samog početka, pod vodstvom dr.sc. Bruna Novaka, koji je i sudjelovao u vađenju uroda.
- Kako je očito da se klima mijenja i temperature povećavaju, u Zavodu smo započeli istraživanja mogućnosti uzgoja suptropskih kultura u nas. Batat, biljka s iznimnim hranidbenim i ljekovitim svojstvima, pokazao se vrlo pogodnim te je prije tri godine u Zagrebu počela i pokusna proizvodnja, a kako je u međuvremenu ishodovana i financijska pomoć, proizvodnja se proširila na više lokacija u Hrvatskoj - kaže Novak.
Dr. Ban je u svibnju, uz pokusno polje, posadio i 11.000 presadnica na 8000 četvornih metara polja u Puli.
- Batat je vrlo nezahtjevna biljka, koja daje odličan prinos, u prosjeku 20-ak tona korijena po hektaru i daleko više cime - objasnio je dr. Ban.
Otkupne cijene batata
Intencija je da se proizvodnja u Hrvatskoj proširi jer interesa za otkup ima, a poljoprivredna zadruga Agram nudi mogućnost suradnje u proizvodnji i plasmanu. Otkupne cijene kreću se od 7 do 10 kuna po kilogramu, a maloprodajna cijena je od 25 do 28 kuna. U Europi su cijene i više, te se otkupne kreću oko 5 eura po kilogramu. Isplativost uzgoja je vrlo visoka, te već na pola hektara uzgoj daje pristojnu zaradu, što batat čini idealnim za mala obiteljska gospodarstva. Za detaljnije informacije obratite se Dr. Banu na broj 098/ 335 - 516.
Batat iz suptropa u Podravinu Batat (Ipomea batatas), koji je preko Portugala stigao iz Perua u Europu, a prije desetak godina i do Hrvatske, već je postao prepoznatljiv i na našim prostorima. Uostalom, o toj povrtnoj biljci kojom se danas prehranjuju milijuni ljudi u Kini i na afričkom kontinentu posebice o njezinim prehrambenim i zdravstvenim svojstvima koja su potakla i prve domać uzgajivače da se prihvate komercijalne proizvodnje u Višnjici kraj Slatine gdje se batat od prošle godine sadi na poljima tamošnje Poljoprivredne zadruge (tel. 033/401-650), vlasnice Ksenije Plantak. Za uzgoj te suptropske biljke na slavonskim poljima najzaslužniji je Želimir Bušić (mob. 091/4546-136), poznati stručnjak i praktičar, ali i zaljubljenik u poljoprivredu. S tolikim se zanosom posvetio uzgoju te kuluture da se već udomaćila krilatica Bušić tata hrvatskog batata.
Budući da je ta vrsta povrća malo poznata, gotovo za cijelu Europu trebalo je provesti različita istraživanja prije uzgoja, čega se pak prihvatio Agronomski fakultet u Zagrebu navodi Želimir Bušić, koji je i sam bio blizak svim tim pokusima.
Smatra da nije slučajno što je prva komercijalna proizvodnja krenula na dobru Ergele Višnjica gdje su u pravilu pjeskovita i lakša tla koja ponajbolje odgovaraju tlu pradomovine batata. Uporedo s time u Višnjici su otpočeli s proizvodnjom sadnog materijala koja je, priznaju, tehnološki vrlo zahtjevna jer uspijeva tek uz određenu temperaturu, vlažnost zraka i svjetla, a uz to uvjetovala je i znatnija početna ulaganja.
Ovog će proljeća iz obnovljenih stoljetnih zgrada nekadašnjeg imanja grofa Draškovića izići više od 600.000 sadnica, od kojih će dio zasaditi na vlastitu zemljištu, potom u kooperanata, a ostalo je namijenjeno hobistima kojh je, kaže Želimir Bušić, sve više. Jer batat je zdravo i prehrambeno vrijedno povrće, a proizvodnja je isplativija od bilo koje druge.
Kooperante opskrbljuju sadnim materijalom i tehnologijom, otkupljuju im sav rod te jedobit po hektaru i do 80.000 kuna, a računica je još povoljnija u uzgajivača koji sebi sami nađu kupce. Batat, naime, na domaćem tržištu, uglavnom po trgovačkim lancima, doseže maloprodajnu cijenu i do 16 kn, a istodobno se vani prodaje po 4 - 5 eura.
Na ergeli Višnjica batatom sade do 15 ha zato što se na istom tlu ta kultura može naći tek svake četvrte godine, ali zato sve više potiču njezin uzgoj u kooperanata na susjednim slavonskim i podravskim poljima te u Istri i Dalmatinskoj zagori.
Naručite izravno cijena je presadnica za uzgoj batata 2,99 kn za 2007 godinu, a naručiti se mogu i izravno u Poljoprivrednoj zadruzi branitelja Zlatna gruda u Velikim Zdencima, Hercegovačka 7, ili na tel. 091/510 36 11 (voditelj prodaje Mate Šutić
Javite se sa svojim iskustvima u proizvodnji i pitanjima na
Vijesti 
